Ispovijest alkoholičara: Pio sam litar rakije dnevno
Datum objavljivanja četvrtak, 29 septembar 2011 12:04 Pogodaka: 292
U vrijema kada su se moji vršnjaci igrali loptom, ja sam počeo da pijem. Već sa nepunih 15 godina imao sam dobre predispozicije da postanem alkoholičar, što se naposljetku i desilo. Pio sam litar rakije dnevno, priča Petar Vujinić, član Kluba liječenih alkoholičara iz Banjaluke, koji je pio 40, a apstinira 18 godina.
"Supruga i sin ispaštali su zbog mojih svakodnevnih pijanstava, maltretirao sam ih psihički i fizički", priča on i dodaje da to nije radio namjerno, već da je bolest toliko uhvatila maha te da nekih postupaka nije bio svjestan.Kaže, porodica je ostala uz njega i danas se trudi da ispravi greške koje je činio pod dejstvom alkohola.
Njegova životna priča, nažalost, nije usamljen slučaj. Naime, broj liječenih alkoholičara u BiH u stalnom je porastu, a starosna granica se pomjera, tako da sad postoji situacija da je konzumiranje alkohola među mladima dvostruko veće nego kada je riječ o generaciji kojoj pripadaju njihovi roditelji, potvrdili su u većini bh. zdravstvenih ustanova.
Supruga i sin ispaštali su zbog mojih svakodnevnih pijanstava, maltretirao sam ih psihički i fizički, priča Petar Vujinić, liječeni alkoholičar
Stručnjaci kažu da razloge zbog kojih dolazi do ove pojave prvenstveno treba tražiti u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji, nedostatku adekvatnih i kvalitetnih projekata prevencije ove opake bolesti, ali i u nezainteresovanosti nadležnih institucija.
Kako navodi Danko Ilić, doktor u Centru za mentalno zdravlje u Banjaluci, dobar dio alkoholičara smatra da može prestati da pije kad hoće, neki navode da piju jer se osjećaju bolje, neki zbog društva, drugi jer ih to opušta, a jedni čak misle da alkohol nije štetan. Upravo zbog ovih i sličnih izgovora, objašnjava Ilić, zavisnici se na liječenje javljaju u poodmakloj fazi, kada već dođe do promjena na psihičkom planu, kad su prisutne brojne fizičke bolesti, porodica uništena, a socijalno funkcionisanje i radna sposobnost neadekvatni.
"Alkoholičar nikad nije u potpunosti izliječen, na njega uvijek vreba opasnost recidiva (povratka bolesti). Jednom liječeni alkoholičar ne bi više nikada smio popiti niti najmanju količinu alkohola", pojašnjava Ilić.
Rasema Begović-Okić, šef Dnevne bolnice Odjeljenja za alkoholizam Sarajevo, kaže da je broj zavisnika o alkoholu u porastu, a da razvijenu zavisnost ne prepoznaju, uglavnom iz neznanja, ali i stigme koja prati ovu bolest, te se pacijenti javljaju kada je osnovni poremećaj doveo do problema širih razmjera.
"Po našim statistikama, broj pacijenata koji se tretiraju u našoj ustanovi, u jednoj godini, kroz program Dnevne bolnice je nešto iznad 120, a kroz Savjetovalište za liječenje alkoholizma oko 3.000", kazala je ona i dodala da se u u našoj supkulturi "pije u dobru i zlu, radosti i žalosti", te da se to smatra normalnim, društveno prihvatljivim, čak i poželjnim.
Avdo Šakušić, neuropsihijatar na UKC Tuzla, ističe da je 75 odsto problema riješeno kada se prihvatiti problem i odluči potražiti pomoć stručnog lica. Kako je objasnio, recidiv je čest, a pacijenti koji apstiniraju redovno dolaze na kontrolni pregled, te se uključuju u klubove liječenih alkoholičara, bez kojih nema adekvatne rehabilitacije i resocijalizacije zavisnika.
U našoj supkulturi se pije u dobru i zlu, radosti i žalosti, to se čak smatra poželjnim
Milijana Čigoja, psiholog, kaže da se biološki, psihološki i socijalni faktori koji dovode do alkoholizma prepliću te da je teško razdvojiti udio svakog od njih u nekom konkretnom slučaju.
"Važno je prihvatiti bolest pri pokušaju liječenja, kao i uključiti porodicu, koja je važna za pružanje podrške alkoholičarima", istakla je Čigoja, dodajući da alkoholičar uzrokuje izmijenjeno funkcionisanja porodice.
Prema njenim riječima, život takve osobe obično je zbrkan, sa vrlo visokim rizikom suicida.
SAMOZAVARAVANJE
- dobar dio alkoholičara smatra da može prestati piti kad hoće,
- neki navode da piju jer se tako osjećaju bolje,
- pojedini ne kriju da piju zbog društva,
- ima i onih koji priznaju da ih alkohol opušta,
- poražavajući je podatak da jedni misle da alkohol nije štetan.
Naziv pića Količina (tona) Miliona KM
Pivo 98.582 tona 116,7
Ostala fermanentna pića 82.000 tone 0,3
Vino 5.076 tona 16,6
Žestoka alkoholna pića 2.111 tona 10,5
*Uvoz u periodu januar - avgust 2010. godine
Pijemo najviše u Evropi
Evropski prvaci u konzumiranju alkohola su građani BiH, koji godišnje popiju 56 litara čistog alkohola, što znači 140 litara 40-odstotnog alkohola, saopštila je početkom godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Najveći dio alkohola, 73 odsto, bh. građani uzimaju konzumiranjem rakije.
Prema navodima WHO-a, od posljedica uzimanja alkohola u svijetu godišnje umre 2,5 miliona ljudi, a među njima se 32.000 osoba starosne dobi između 15 i 29 godina.
izvor:nezavisne.om