|
Izmjena reda vožnje na liniji 9B Česma-Medeno polje-Centar |
Administrativna služba Grada obavještava građane da će, od 15. aprila, doći do promjene reda vožnje na liniji javnog gradskog prevoza 9B Česma-Medeno polje-Centar. Promjene se odnose na sljedeće polaske:
* POLAZAK IZ CENTRA - umjesto u 21.10, polazak će biti u 21.20 časova
* POLAZAK IZ ČESME - umjesto u 21.40, polazak će biti u 21.50 časova |
|
|
Dijabetes, geni i težina na rođenju |
|
Stručnjaci su uspeli da utvrde
postojanje veze između dijabetesa i dve varijacije gena koje, između
ostalog, učestvuju u regulaciji težine deteta na rođenju. Određivanjem
odnosa uticaja sredine i gena na rizik od pojave šećerne bolesti, mogao
bi da se utvrdi način da se spreči razvoj bolesti.Međunarodni
tim stručnjaka locirao je dve genske varijacije koje imaju znatne veze
s težinom deteta na rođenju, a jedna od njih je u vezi i sa podložnošću
dijabetesu tipa 2.Naučnici već odavno znaju da su bebe koje su
bile lakše na rođenju sklonije pomenutom obliku šećerne bolesti, ali
nisu imali objašnjenje za to.Dijabetes tipa 2 je bolest koja u
poslednje vreme dobija razmere svetske epidemije. Oboljenje remeti
sposobnost organizma da ispravno iskoristi šećer i rad hormona insulina
- supstance koju proizvodi pankreas da bi snizio nivo šećera u krvi
posle obroka.Široko je rasprostranjeno mišljenje da navike u
ishrani trudnica, kroz proces poznat kao „programiranje", utiču i na to
koliko će tešku decu rađati, kao i na rizik te dece da jednog dana
obole od dijabetesa. Istraživanje tima britanskih, holandskih, finskih
i američkih stručnjaka ukazuje, međutim, da su i geni imaju važnu ulogu.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Istvud „prečešljava“ američku istoriju |
|
Klint Istvud režiraće novu filmsku biografiju osnivača
FBI Džeja Edgara Huvera, kojeg će najverovatnije glumiti Leonardo Di
Kaprio. Scenarista drame oskarovac Dastin Blek Smit.Leonardo di Kaprio pregovara da glumi lik Džeja Edgara Huvera, prvog direktora Federalnog istražnog biroa (FBI) SAD.Kako prenosi list „Dedlajn Njujork", film će režirati petostruki oskarovac (dva Oskara za režiju) Klint Istvud.Scenario
koji je napisao Dastin Blek Smit (scenarista, režiser i aktivista,
dobitnik Oskara za scenario za film "Milk" sa Šonom Penom), prati
Huverovu karijeru od osnivanja FBI 1935. pa sve do njegove smrti 1972.
godine.Očekuje se da će to biti sveobuhvatni prikaz čuvenog
osnivača FBI, uključujući i sve negativne osobine i kontroverze koje su
ga pratile.Huverova filmska biografija će tako prikazati njegov
uspeh u suzbijanju gangsterskih obračuna tridesetih, paranoju i strah
od „subverzivnih elemenata", povezanost sa masonima i mafijom, glasine
o tome da je homoseksualac, kao i upotrebu ilegalnih metoda koje je
koristio da bi osujetio pojedince i organizacije koje je smatrao
pretnjom.Huver u društvu Bobija KenedijaOčekuje
se da snimanje počne krajem godine, a iako se još pouzdano ne zna
distributer, to će najverovatnije biti „Vorner braders", sa kojom je
Istvudova produkcijska kuća „Malpaso" već sarađivala.Pored Istvuda, producent će biti i Brajan Grejzer („Blistavi um" i „Apolo 13").
|
|
Britanska grupa "Skank anansi" (Skunk Anansie), popularna i cenjena
tokom druge polovine 1990-ih, nastupiće 28. juna u Studentskom
kulturnom centru Beograda, saopštila je danas promoterska kuća "Legasi
promoušns".
Ovaj rok bend, osnovan u martu 1994. godine, objavio je tri dobro
prodavana studijska albuma, "Paranoid And Sunburnt" (1995), "Stoosh"
(1996) i "Post Orgasmic Chill" (1999) a u međuvremenu je dobio nagradu
MTV-ja za najboljeg koncertnog izvođača, i nagradu magazina "Kerrang"
kao najbolja britanska grupa.
Zaštitni znak "Skank anansi" je
tamnoputa pevačica Debra Dajer, poznatija kao Skin, koja spada među
najznačajnije rok ikone u poslednjih 20 godina, i smatra se bitnim
uzorom mlađih generacija afroameričkih žena.
|
|
|
Nosili su ih radnici u fabrikama i učenici, policajci i
pankeri, skinhedsi i mirovni aktivisti. Danas su kultni modni detalj.
„Martinke" 1. aprila slave pedeseti rođendan.
Pre pedeset godina, niko nije mogao ni da sluti da bi radničke čizme mogle da postanu kultni modni detalj.Čizme „Dr Martens" dizajnirane su u Nemačkoj, a proizvedene u
Nortemptonu, u Velikoj Britaniji, 1960. godine. Kao zvaničan datum
početka proizvodnje, naznačen je 1. april te godine.Kreaciju Nemca dr Klausa Martensa u početku su najviše nosili poštari, radnici u fabričkim pogonima i vozači kamiona i autobusa.Međutim, u sedamdesetim i osamdesetim godinama
prošlog veka postale su značajno obeležje stila mladih i buntovnih, pre
svega ljubitelja panka, koji su ih kombinovali sa kožnim
motociklističkim jaknama i farmerkama.Danas postoje brojne varijacije na originalni model „1460" - prave se u jarkim bojama, ukrašene cvetićima, „zumbane"...U
poslednjih nekoliko godina više uglednih modnih dizajnera, među kojima
su Joši Jamamoto i Žan-Pol Gotje, sarađivali su sa kompanijom „Dr
Martens" prilikom izrade specijalnih kolekcija.Legendarnim čizmama u čast, u Nortemptonu je organizovana izložba pod nazivom „'Dr Martens' u pedesetoj: Stvaranje ikone".„Tokom
proteklih 50 godina, 'Dr Martens' je bila obuća za radnike i za
učenike, policajce i pankere, skinhedse i mirovne aktiviste.
Istovremeno su predstavljale modu i antimodu. Nema obuće koja je u
tolikoj meri postala obeležje britanske kulture i njihova priča je
zaista fascinantna", izjavila je, povodom jubileja, predstavnica
kompanije Džozefin Hikin.
|
|
|
Snom do boljih rezultata u školi |
|
Na uspeh u školi utiče i vreme kada đak ustaje,
potvrdili su rezultati istraživanja sprovedenog u Velikoj Britaniji.
Tinejdžeri koji su spavali sat duže bili su koncentrisaniji i imali su
bolje rezultate testova.Eksperiment, tokom kojeg je srednjoškolcima bilo dozvoljeno da
ujutru ostanu u krevetu sat vremena duže, pokazao je da su đaci
ostvarili bolje rezultate i da su znatno manje kasnili i izostajali iz
škole, piše britanski list „Sandej tajms".Režim koji je podrazumevao satnicu prema kojoj škola počinje u 10
časova, umesto u devet, kako je u Britaniji uobičajeno, nadgledala je
grupa okfordskih naučnika, koji kažu da ljudi imaju različite potrebe
za spavanjem tokom života.Tinejdžeri koji su spavali sat duže
bili su bolje koncentrisani, a bolje su uradili i testove nego
prethodne godine, kad su ustajali sat vremena ranije.Tokom
života menjaju se potrebe za snom, ali i navike. Tako su adolescenti
„programirani" da ležu i ustaju, međutim, kasnije, to jest posle 50.
godine ljudi počinju da se bude sve ranije, poput male dece.Stručnjaci navode da rezultati istraživanja takođe sugerišu da bi
nastava iz najtežih predmeta trebalo da se održava posle podne, kad su
tinejdžeri najbudniji.Ipak, stručnjaci naglašavaju da su
neophodna dodatna istraživanja u kojima bi se utvrdile i druge
zakonitosti u vezi sa odlaskom na počinak i mentalnih sposobnosti.
|
|
|